Vicevi na racun matematike

10 matematičkih zapovijedi

Bog je rekao svoje. Sad je red na matematičare ( i one u epsilon okolini njih ):

1. Ja sam adicijska formula tvoja, nemaj drugih adicijskih formula uz mene;

2. Ne izusti "pi" uzalud;

3. Spomeni se da svetkuješ Pitagorin poučak;

4. Poštuj brojnik i nazivnik da se pokrate i dobiješ cijeli broj;

5. Ne kvadriraj nejednadžbu;

6. Ne korjenuj negativni broj;

7. Ne ukradi konstantu iz integrala;

8. Ne izusti da kvadratna jednadžba nema rješenja;

9. Ne poželi tuđi teorem za sebe;

10. Ne poželi doktora fizike za bračnog druga.

Teorem o plaći

Svatko zna TEOREM O PLAĆI koji kaže da inžinjeri nikada ne mogu zaraditi onoliko novca koliko zarađuju prodavači.

Ovaj teorem može biti objašnjen jednostavnim matematičkim formulama:

Jednadžbe se baziraju na dva postulata:

Postulat 1:
Znanje je Moć (Snaga).

Postulat 2:
Vrijeme je Novac.

Svaki inžinjer zna da je:
Snaga (Moć) = Rad / Vrijeme
Pa, pošto je:
Znanje = Snaga (Moć)
i
Vrijeme = Novac
Slijedi da je:
Znanje = Rad / Novac

Sada lako dobijamo da je:
Novac = Rad / Znanje

Dakle, kada Znanje teži ka nuli - Novac teži ka beskonačnosti, bez obzira na uložen Rad. To vrijedi čak i kada je uloženi rad izuzetno mali.
I u obrnutom slučaju, kada Znanje teži ka beskonačnosti - dobijeni Novac teži ka nuli, čak i kada je uloženi Rad vrlo veliki.

Zaključak: Što manje znaš - to više zarađuješ!

Svi oni među vama koji su imali problema u praćenju i shvaćanju teorema i dokaza, sigurno zarađuju puno novca.

Matematička formula uspjeha

Što zapravo čini cjelinu (100%)? Što znači davati više od 100%? Često se na poslu traži više od 100%. No, kako to postići? Kako postići npr. 103% i što to znači u stvarnom životu?

Odgovore na ta pitanja mogu nam dati matematički modeli. Ovdje ću vam prikazati jedan od tih modela koji nam mogu pomoći da bolje shvatimo ove postotke.

Pa počnimo! Zapišimo slova engleske abecede:
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z

Zatim svakom slovu pridružimo brojčanu vrijednost, redom:
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

Sada vršimo zamjene slova odgovarajućim brojeva i računamo:

H-A-R-D-W-O-R-K (naporan rad) = 8+1+18+4+23+15+18+11 = 98%

K-N-O-W-L-E-D-G-E (znanje) = 11+14+15+23+12+5+4+7+5 = 98%

A-T-T-I-T-U-D-E (odnos prema poslu) = 1+20+20+9+20+21+4+5 = 100%

B-U-L-L-S-H-I-T (to znate što znači) = 2+21+12+12+19+8+9+20 = 103%

Evo ga, dobili smo više od 103%. No, to nije sve! Pogledajte kamo vas može odvesti ulizivanje, uvlačanje u stražnjice i slično:

A-S-S-K-I-S-S-I-N-G = 1+19+19+11+9+19+19+9+14+7 = 118%

Što dakle možemo zaključiti iz ovoga?

NAPORAN RAD i ZNANJE dovedu nas blizu cilja, ODNOS PREMA POSLU nas dovede do željenog cilja... Ali nas ULIZIVANJE i UVLAČENJE izbace visoko iznad svih granica.

O, matematiko!

Budući da je većini učenika matematika najgori i najteži od svih predmeta u školi, možda im ove molitve pomognu da je zavole i bolje nauče.

Pitagora naš, koji jesi dva metra pod zemljom, svete su formule tvoje, kao i poučak tvoj, budi volja tvoja, kako na ploči tako i na testu, dvojku našu svagdanju daj nam danas i otpusti nam jedinice naše, kako i mi propuštamo satove tvoje, ne zapiši nas u imenike nego izbaci nas iz škole!
AMEN.

Zdravo matematiko, loših ocjena puno, jedinica s tobom, blagoslovljena ti među predmetima i blagoslovljen profesor utrobe tvoje, sveta matematiko propasti naša, moli za nas gubitnike sada i na maturi našoj!

AMEN

Zašto matematičari na mobitelu imaju kompleksne brojeve?
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.

Kako bi mogli nazvati svoje imaginarne prijatelje...

Utrpali u tamnice matematičara, teorijskog fizičara i eksperimentalnog fizičara, svakom dali gomilu konzervi, ali bez otvarača i zatvorili. Otvorit će ih ponovo za dva mjeseca da vide rezultate.

Prođu dva mjeseca, otvaraju najprije eksperimentalca. A ono, ćelija smrdi k'o kuga, trule i pljesnive hrane svuda po zidovima, prazne konzerve razbacane uokolo, ali čovjek živ. Pomalo mršav, ali živ. Što je bilo? Krenuo je s eksperimentom: pod kojim kutom treba baciti konzervu u zid da se ona otvori. Naravno, dok je došao do rezultata, potrošio je... određenu količinu konzervi, ali je na kraju preživio.

Otvore oni ćeliju od teoretičara. Čovjek ugodno zavaljen na slamnarici u jednom ćošku drijema, prazne konzerve uredno složene s jedne strane, čovjek ugodno popunjen, vidi se da mu nije bilo loše. On je potrošio malo vremena na teoretske proračune, prva konzerva koju je bacio se otvorila taman kako treba, a dalje je išlo lako.

Otvore oni matematičara. Čovjek leži mrtav, a uz zid uredno poredane netaknute neotvorene konzerve. Hm, što se ovdje dogodilo? Čekaj, kakve su ovo črčke na zidu? Što piše?